MAČAK POD ŠLJEMOM

Mačak pod šljemom je jugoslavenska televizijska miniserija u produkciji RTV Zagreb premijerno prikazana na programu JRT 1978. godine. Temelji se na istoimenom romanu Jože Horvata, a po žanru predstavlja kombinaciju partizanskog filma i komedije. Naslovni protagonist, kojeg tumači Miodrag Krivokapić, je Ilija Kapara, skromni bosanski drvosječa koji se, stjecajem okolnosti, priključi hrvatskim partizanima i s vremenom postane iskusan borac. Sastoji se od 6 epizoda. Godine 1981. je u kino-dvoranama prikazana skraćena verzija u obliku cjelovečernjeg filma pod naslovom Snađi se, druže. Godine 1962. je isti predložak bio ekraniziran kao crno-bijeli film Mačak pod šljemom s Pavlom Vuisićem u glavnoj ulozi.

LJUBAV I BIJES

Simeon, najbogatiji srpski trgovac u Sarajevu je imao sve u životu. Imao je silno bogatstvo, sanduke zlata, magacine i prodavnice robe po čitavoj Baščaršiji, te najveću kuću u Sarajevu koja je zauzimala pola ulice. U poznim godina se zaljubljuje u mladu i lijepu ćerku pekara Gvozde sa Alifakovca. Mladu Simeonovicu dovodi u svoju kuću i priređuje najveću i najbogatiju svadbu koje je Sarajevo zapamtilo. Nakon povratka sa trgovačkog puta zatiče bolesnu Simeonovicu u koju je ušao „bijes“.

KROJAČEVA TAJNA

Krojač, živi sam u velikom zapuštenom stanu. On je plašljiva osoba koju plaši kontakt sa spoljnim svetom i od njega ga odvajaju glomazne brave na vratima. Jedini kontak sa spoljnim svetom je prozor zgrade prekoputa gde Krojač povremeno posmatra ples devojke iz komšiluka. Igračice. Njega povremeno posećuje Lepotica, fam-fatal zavodnica u koju je Krojač zaljubljen. Ona je opasna žena, i grabljivica koja se igra sa Krojačem kao sa nekom igračkom. On za nju šije prelepu crvenu haljinu a ona mu u zamenu za to pruža dozirane izraze ljubavi i zahvalnosti. Krojač ne zna da je Lepotica povezana sa Pukovnikom koji je sadistički zaljubljen u nju a Pukovnik je opasan čovek.

JAD

Jad (mak. Јад) je jugoslovenski igrani film snimljen na makedonskom jeziku 1975. godine u režiji i po scenariju Kirila Čenevskog. Radnja se događa u okolini Ohrida krajem 11. veka i prikazuje kako se lokalno slovensko stanovništvo suprostavlja vizantijskoj vlasti, ali i trpi od epidemija bolesti.

HI-FI

Haj-Faj je jugoslovenski igrani film na makedonskom jeziku snimljen 1987. godine u režiji Vladimira Blaževskog. Temelji se na istoimenoj drami Gorana Stefanovskog koji je takođe napisao scenario. Protagonista, koga tumači Fabijan Šovagović je Bojan Bojanovski, bivši politički zatvorenik koji se iz zatvora vraća kući u stan gde sada živi njegov u međuvremenu odrasli sin Matej (koga tumači Jordančo Čevrevski), koji se u potpunosti posvetio karijeri rok muzičara. Radnja prikazuje nesporazume koje stvara generacijski jaz, odnosno sinovo odbijanje da prihvati očev idealizam i njegove vrednosti.

GODINA MAJMUNA

Blaga politička satira u vidu čudnog prijateljstva između usamljenog majmuna i čuvara u Zoo vrtu, koji živi u haotičnom svetu u tranziciji, što sve vidimo kroz vizuru šimpanze koji uspeva da pobegne iz Zoo vrta i postaje buntovnički heroj te turobne balkanske sredine.

FROSINA

Frosina je samo jedna od mnogobrojnih makedonskih žena kojima je muž, zbog ekonomske situacije morao da ode u emigraciju. Brak ne donosi radost osnivanja porodice, već samo muku i usamljenost. Povremene posete njenog muža završavaju se porođajem, a deca, zbog uslova u kojima žive rano umiru. Jedino Klime preživljava sve teškoće surovog života. Raste i druži se sa starijim ribarima, a muče ga svi problemi koje muče mlade u njegovom uzrastu. Klime upoznaje Krsta koji ga polako pridobija za svoju stranu, i on postaje, na početku samo simpatizer partizanskog pokreta, a zatim se i sam pridružuje partizanima.

DAN DUŽI OD GODINE

Film o ljudima, o jednom gradu, o Banja Luci za vreme katastrofalnog zemljotresa 27 oktobra 1969. Film koji govori o običnim ljudima u jednom neobičnom događaju, a njihova je zaslugašto oni jednog trenutka doseću stepen heroizma. Kao i sve nesreće i ova je došla izneneda. Dok je celi grad bio u panici iz zatvora je pušteno na slobodu 200 zatvorenika. Pušteni na reč da se vrate za 7 dana, u trenutku najtežem za grad da bi pomogli svojima i svom gradu. Pomogli su svojim sugrađanima i vratili se u zatvor. Isto onako mirno i dostojanstveno kao što ih je upravnik zatvora i pustio. Stajali su uspravno ispred njega, bogatiji za jedno poverenje. Stajali su ponosni na svoj postupak, jer kako kaže jedan od glavnih junaka filma: Prvi put nam je neko pružio mogućnost da budemo ljudi, moramo ispuniti poverenje.

DANI ISKUŠENJA

1918. godine, nakon završetka balkanskih ratova i Prvog svetskog rata, stotine Makedonaca je emigriralo u Bugarsku. Među njima je bilo i pro-bugarskih Makedonaca koji su želeli da iskoriste emigrante za sopstvene političke ciljeve. Odbegli makedonski revolucionar Đorče Petrov strada od ruke makedonskog emigranta. Njegov atentator je mladić koji čak i ne zna da je usmrtio jednog od poslednjih pravih boraca za slobodu Makedonije. Otkriće da je nesvesno uključen u pro-bugarske organizacije i iskorišćen za izvršenje ovog prljavog čina, znači smrtnu kaznu za dečaka. Film predstavlja adaptaciju drame Crnilo Koleta Čašulea koja je inspirisana stvarnim događajima koji su se dogodili u Sofiji 1921. Godine.

ČVOR

Radnja se odigrava marta 1943. godine tokom transporta Jevreja iz Skoplja. Nikola je bivši hirurg koji provodi vreme u lokalnoj kafani gde nemački oficiri igraju ruski rulet sa pištoljem uperenim u glave zatvorenika. Posle samoubistva jednog nemačkog majora, Nikola i jedan zatvorenik pobegnu…

ČUDOTVORNI MAČ

Dečak Nebojša i njegov deda Ivan love negde u zavejanoj šumi. Nebojša se gubi sa svojim psom i nailazi na napuštenu kulu iz koje iz bureta dopire misteriozni glas. Moli ga neki glas da ga neko vodi, pa ga Nebjoša sluša. Nakon toga bure se raspada i iz njega beži zatočeni Baš Čelik, koji dečaka tera iz kule. Mnogo godina kasnije, Nebojša je odrastao u mladića i zaprosio svoju dugogodišnju ljubav Vidu. Na njihovoj svadbi, ljubomorni Gricko je naišao na Baš Čelika i njegovu vojsku, i uputio ih na svadbu. Baš Čelik saopštava narod da su sada njegovi robovi i uzima Vidu za sebe i pokazuje da se ne može ubiti običnim mačem.

CRNO SEME

Crno seme (mak. Crno seme) je jugoslovenski film snimljen 1971. godine na makedonskom jeziku u režiji Kirila Cenevskog. Radnja je smeštena u Grčku na početku građanskog rata 1946. godine, a protagonisti su pripadnici vojske makedonske nacionalnosti, a koje monarhistička desničarska vlada smatra komunističkom petom kolonom te šalje u koncentracioni logor na jednom egejskom ostvru gdje će biti izloženi svakojakim zlostavljanjima. Film, napravljen u vreme kada je Grčkom vladala desničarka vojna diktatura je dobio brojne nagrade u Jugoslaviji, a posle je bio i jugoslovenski službeni kandidat za Oscara.

CIGANKA

Hadži-Toma, opterećen predrasudama, ubija svog sina koji hoće da se oženi prelepom ciganskom pevačicom Koštanom. Koštana biva primorana da se uda za čoveka koga ne voli.

CENA GRADA

Cena grada (mak. Цената на градо) je jugoslovenski crno-beli ratni film snimljen na makedonskom jeziku u režiji Ljubiše Georgijevskog. Scenario je napisao Simon Drakul inspirisan istinitim događajima koji su se pred kraj Drugog svetskog rata dogodili u Ohridu. Radnja prikazuje kako u oktobru 1944. godine, prilikom povlačenja nemačkih snaga sa Balkana, grupa ratnih zarobljenika koristi priliku za beg i sklanja se u grad, a na što nemačke vlasti pošalju ultimatum građanima tražeći njihovu predaju i preteći stravičnom odmazdom. Godine 1984. je u Bugarskoj o istim događajima snimljen film pod naslovom Spasavanje.

ZVEZDE SU OČI RATNIKA

Deca iz jednog srpskog sela su za vreme Drugog svetskog rata htela da postanu zvezde, prema verovanju starih ratnika kad ratnik pogine, rodi se zvezda, kad pogine četa sazvežđe! Seljaci se kolebaju da davanjem potpisa spasu učitelja od streljanja. Potpise za svog učitelja stavljaju đaci. Nemci dolaze po potpisnike, a stari ratnici izvrše zamenu i umesto dece oni odlaze u smrt.

ŽIVOT JE LEP

Lokalni voz se zaustavlja u nepropisano vreme, na nepropisanom mestu i putnici su primorani da provedu jedan dan u kafani uz prugu. To je prilika da se predstave različite ličnosti – svirači, salašari, namernici iz grada, intelektualci, hmeljari, u toj kafani prepunoj muzike, ispoljavaju svoju pravu prirodu. Kafana postaje svet, a savremena ljubavna priča pretvara se u parabolu o glavnim ljudskim težnjama.

UZAVRELI GRAD

Seljaci i njihove porodice, inženjeri, tehničari, kriminalci i prostitutke stekli su se na izgradnji industrijskih postrojenja u Zenici. Osećajući dobro sve želje i preokupacije ovih ljudi, Šiba pokušava da im pomogne, radeći sa predanošću i ljubavlju koja prevazilazi njegovu dužnost.

VREME BEZ RATA

Fidan je mladi čovek koji živi u gradu.Njegov otac Dico ,seljak i bivši borac, zastupao je ideju o kolektivizaciji zbog čega je došao u sukob sa seljacima i sa najboljim drugom Lazarom. Posle propadanja zadruge, Dico beži iz sela.Posle njegove smrti, sin Fidan ispunjava njegovu želju i pokopava ga u selu. Fidan ostaje u selu i pokušava da pronađe sebe,baveći se stočarstvom. Tu se zaljubljuje u Lazarevu ćerku Blagunju i ženi se. Ali tržišni zakoni su surovi i on ne uspeva da ostvari svoje ciljeve.Povratak na očevo ognjište nije mu doneo mir ni novi sadžaj života.

UKLETI SMO IRINA

Otac, sin i snaha žive u vodenici koja se nalazi u planini. Sin odlazi u vojsku, a u vodenici ostaju otac i snaha sami. Zajednički život oca i snahe u jednoj prostoriji, rađa zabranjenu ljubav i strast, kada se sin vrati, nastaje drama.

TERASA NA KROVU

Dva pedesetogodišnjaka žive usamljeno u Beogradu i svaki na svoj način podnosi golgote rata, sankcija i beznađa. Obojica veruju da im se više ništa lepo ne može dogoditi. A onda, u njihov zatvoreni svet sudbina nanese mladu devojku, koja u njima pokrene davno zaboravljena osećanja.

SVET JE VELIKI I SPAS VREBA IZA ĆOŠKA

Nakon saobraćajne nesreće, Aleks, mladi Bugarin koji je odrastao u Nemačkoj, ne može da se seti ni kako se zove. U pokušaju da ga izleči od amnezije, njegov deda Baj Dan organizuje duhovno putovanje u prošlost, u zemlju odakle je potekao. Putujući kroz prostor i vreme, igraju tavle, najjednostavniju, a ipak najsloženiju igru na svetu. Igra će pomoći Aleksu da shvati ko je, kao što će biti i ključ za celu priču.

SREĆNA PORODICA

Stručnjak za kukuruz je često na putu zbog posla kojim se bavi, ali dobro zarađuje. Živi sa suprugom, četvoro dece i njihovim ujakom, neoženjenim bratom svoje supruge. Ujak se uglavnom bavi decom, dok njihova majka vreme provodi u kupovinama i na časovima tenisa. Instruktor tenisa pokazuje naklonost prema njoj, što ona koristi angažujući ga kao nosača. Ujak nasleđuje mačora od tetke iz provincije, nakon čega je prinuđen da za njega potraži i mačje društvo, kojom prilikom neočekivano pronađe i svoju životnu saputnicu.

SMRDLJIVA BAJKA

Moma je skitnica i pati od depresije, Ema je skitnica i leči se od alkoholizma. On živi u napuštenim fabričkim pogonima, a ona u šahtu. Ema se dopala Momi na prvi pogled, Moma se dopao Emi na drugi.

SOK OD ŠLJIVA

Miki Rudinski je popularni DJ provincijske radio stanice, čiji se način rada često ne poklapa sa ustaljenim normama. Za svoj “hepening u prirodi” uspeo je da zainteresuje i “Šljivo kombinat”, najveću radnu organizaciju u mestu. Na nesreću, datum održavanja njegovog “hepeninga” poklopio se sa danom proslave godišnjice osnivanja Kombinata, koji nije žalio truda ni novaca da to bude što svečanije. Zbog propagiranja svoje ideje preko radija Miki dolazi u sukob sa rukovodiocima koji ga suspenduju, a borba za publiku i izvođače vodi se svim sredstvima.

PROGON

Banatska ravnica 1942. godine. Rat, progoni i smrt. I usred svega toga događa se ljubav dvoje mladih kao obrana od te kataklizme…

PROMENI ME

Ugledni beogradski stomatolog živi u skladnom braku. Njegovi drugari sa sindromom „puberteta u odjavi“, kod junaka filma izazivaju prezir i ljutnju. On je ostvaren i zadovoljan čovek. Međutim, dogodi mu se ljubav kad je nije očekivao. Hoće da se primeni ne bi li savladao emotivni i erotski izazov. Odustaje od sebe da bi postao neko drugi. Devojka s vezom u krizi, s ambicijama da bude samostalna i emancipovana, sreće junaka svoje priče i postaje motiv njegovih promena. Zrela i lepa žena je u situaciji da izabere između čoveka s kojim je živela 25 godina, ali koji ju je prevario, i neželjene, ali primamljive slobode.

PORED PUTA

Srbin Milutin, koji je otišao u Ameriku da ostvari američki san, radi u komunalnoj službi, turistkinja iz Nemačke Nena putuje u Kaliforniju na koncert omiljene joj grupe, a crnac Varni, napustio je jednu obalu, ali nije još stigao na drugu. Odlučio je da se preseli u Los Anđeles kad je njegova devojka ostala trudna. Sudbine tih likova se ukršaju na putu za Kaliforniju.

PAD U RAJ

Filmska priča govori o nesrećnim događajima koji su zadesili Jugoslaviju 1999. godine, ali kroz oči jednog lucidnog patriote, igra ga Lazar Ristovski, koji sasvim sam pokušava da reši rat. Možda bi se moglo reći da se radi o crnohumornoj priči. Ipak, ona u velikoj meri oslikava karakter čoveka ovog podneblja kad se nađe u bezizlaznoj situaciji, a život traži rešenja i izlaze na ovaj ili onaj način. Kod našeg junaka to je bilo — na njegov način.

OTAC NA SLUŽBENOM PUTU

Neoprezan komentar o novinarskoj karikaturi dovoljan je da Meša doživi mnoge zatvorske nesreće. Sada je njegova porodica prisiljena da se bori i čeka njegov izlazak iz zatvora. Film prati priča iz perspektive Malika, njegovog mlađeg sina, koji veruje u priču svoje majke o tatinom odlasku na službeni put.

NAPADAČ

Uspešan čovek, televizijski voditelj, živi svoj sređen i lagodan život. A onda, jedne noći, biva pretučen na parkingu. Ne zna ko ga je napao, ne zna ni zbog čega je bio napadnut. A kada, nekoliko dana kasnije, doživi još jedan nemotivisani napad, njegov život počinje da se menja: prijatelji su nepoverljivi, gubi unapređenje, njegova devojka počinje da sumnja u njegov zdrav razum…