OSVETA

Posle petnaest godina rada u Nemačkoj Nadu napušta muž, i vraća se u domovinu, otvara automehaničarsku radionicu i sa mladom ženom započinje novi život. Kako bi Nadi onemogućio povratak, priča o njenom raskalašnom životu. Ali Nada poznaje čaršiju, pa se u mercedesu, u pratnji mladog Nemca, vraća u svoje mesto. Kruže priče da će otvoriti veliki autoservis i tako uništi bivšeg muža koji oseća njenu želju za osvetom. Napušten od prijatelja i nove supruge, on odluči da ubije Nadu. U međuvremenu između Nade se zaljubljuje u Nemca.

PALMA MEĐU PALMAMA

Bivša prostitutka, traži penziju za svoj nekadašnji rad, što joj socijalizam, svojim humanim principima, ne osporava. Da bi ostvarila svoje pravo, potrebna su joj dva svedoka, a ona ih ima mnogo više. Međutim problem je jer niko neće da svedoči. Celo društvo pokazuje svoju sebičnost, lažni moral, predrasude i licemerje a ona potom umire ne uspevši da ostvari svoju veliku želju.

LJUBAVNA PISMA S PREDUMIŠLJAJEM

Ljubavna pisma s predumišljajem je jugoslavenski igrani film snimljen 1985. godine u režiji Zvonimira Berkovića. Po žanru je romantična drama, a protagonist, čiji lik tumači Zlatko Vitez je muzikolog koji se tokom liječenja u bolnici zaljubi u lijepu ženu (čiji lik tumači Irina Alfjorova) s čijim mužem dijeli bolničku sobu. Radnja prikazuje kako joj počinje slati anonimna ljubavna pisma. Ljubavna pisma su izazvala veliku pažnju s obzirom da je Berković bio autor tematski sličnog filma Rondo, koji se smatra jednim od najboljih ostvarenja jugoslavenske kinematografije; njegov uspjeh, međutim, nisu uspjela ponoviti.

KUDA POSLE KIŠE

Stanislava Pešić igra romantičnu mladu ženu želi da nema malograđanski mentalitet svojih roditelja. Njeni roditelji su članovi društvene elite i uživaju u blagodatima novca i političkih veza. Njen verenik je ranije delio njene progresivne ideale, ali se postepeno udaljavao od tog uverenja. Iako pokušava da ne postane poput njenih roditelja, ona neizbežno postaje deo grupe od koga je dugo bežala.

KROZ GRANJE NEBO

Glavnina partizanskih jedinica probila se na Sutjesci kroz njemački obruč. Sakrivena grupa ranjenika očekuje neizbježnu smrt od neprijatelja koji pretražuje teren. Komandant odlazi da potraži spasenje. U trenutku kada Njemci otkrivaju grupu, dočekuju ih uperene puške ranjenika, ali i pristiglih boraca.

KOTORSKI MORNARI

Februara meseca 1918. godine u Boki Kotorskoj je izbio najveći ustanak austrijskih mornara. Četrdeset ratnih brodova sa 6.000 mornara pobunilo se protiv austrijske monarhije. Ustanak je krvavo ugušen posle dva dana, a vođa ustanka streljan.

KNJIGA REKORDA ŠUTKE

Šutka je malom mestu u Makedoniji, poznato kao ”Srećna dolina”, neslužbeni glavni grad Roma. Svi stanovnici žele biti šampioni u nečemu …

KLOPKA ZA GENERALA

Neposredno po završetku rata OZNA ubacuje u zaostale četničke redove svog obaveštajca pod nadimkom Doktor. Njegova misija je da pohvata četničke vođe obmanjujući ih da je on jedina čvrsta veza sa inostranstvom. Ali najvažniji cilj mu je uhvatiti živog generala Dražu Mihajlovića.

EDIT I JA

Edit je obična devojka koja živi u Beogradu, u nekom vremenu u budućnosti. Studira psihologiju i volontira u TDR istraživačkom centru. Njen zadatak je da brine o Abelu, autističnom matematičkom geniju. Abel nije progovorio ni jednu reč od kako je otkrio univerzalnu formulu koja ujedinjuje sve postojeće tipove energije. Njegova formula nosi ogromnu moć, ali je zaključana unutar Abelove glave.

GLUVI BARUT

Selo Vučevo je smešteno visoko u bosanskim planinama čiji su se stanovnici, usred ratnog meteža, našli na udaru dve ideologije, između četnika i partizana. Predstavnici te dve ideologije su partizanski komesar Španac i bivši kraljevski oficir Radekić. Španac je indoktrinirani fanatik, nosilac ideja kojima želi da promeni svet ne pitajući za žrtve, a Radekić je realni poznavalac situacije, čovek iz tih krajeva koji pokušava da sačuva narod, makar i po cenu sopstvenih ideala.

ĐORĐE VAJFERT

Nemačka familija Vajfert se polovinom XVIII veka naselila u Vojvodini koja je tada pripadala Austrougraskoj monarhiji. Vrednim radom cele familije, Vajfertovi su napredovali i sticali bogatstvo kroz osnivanje prve pivarske fabrike. Polovinom XIX veka, rodio se Đorđe Vajfert. Školovao se u Mađarskoj i Namačkoj gde je usavršavao pivarstvo. Već sa 23 godine, otvara fabriku piva u Beogradu, koju on vodi, i poslovno napreduje. Vremenom postaje veliki industrijalac. Njegova polja delovanja su mnogobrojna i za tadašnju Srbiju veoma važna. Osniva niz rudnika u Srbiji, postaje guverner Narodne banke Srbije, osnivač je mnogih važnih institucija, bio je istraživač, inovator, vrstan numizmatičar… Ali, i ogroman humanista, veliki donator i zadužbinar, neimar koji je podizao i katolička i pravoslavna zdanja…

DRUGO IME ZA SLOBODU

Novinarka (Sladjana) videvši „ljutog“ bajkera (Fonza) pored tada premijera Putina na stadionu Marakana odlučuje da otkrije ko je taj čovek i kakva je to sudbina ukrstila puteve ova dva, na prvi pogled, sasvim različita čoveka. Njegov klub je vrlo zatvoren, pristup „civilima“ nije dozvoljen, ali uz Fonzinu pomoć ona uspeva da uđe u klub i da je trvdo muško bratstvo prihvati do te mere da joj čak dozvoljavaju i pristup delovima kluba gde „ženska noga nikada nije kročila“. Narednih godinu ipo dana oni putuju zajedno, ona upoznaje članove kluba i sam klub, motive takvog načina života, ideju koja ih spaja. Od prvog do poslednjeg putovanja pre svega upoznajemo Fonzu, njegov odnos sa predsednikom MC Noćni vukovi – Hirurgom, njegovim stavovima o smislu života i slobodi kao potrebi.

DIM

Dim je jugoslovenski crno-beli film iz 1967. godine. Režirao ga je Slobodan Kosovalić, a scenario su pisali Slobodan Kosovalić i Borislav Pekić. Po žanru je drama, a radnja prikazuje kako se mladi Jevrejin čija je porodica stradala u Holokaustu pokušava osvetiti godinama posle rata pokušava osvetiti komandantu koncentracionog logora koji izlazi nakon odslužene kazne za zločine.

REMINGTON

Priča o dvadesetogodišnjem mladiću odbeglom iz zatvora pet dana pre isteka kazne. Sa devojkom beži u starom automobilu prema Splitu, jer im je namera da preko Italije stignu u Ameriku. Prvi brod ide tek za pet dana, a za petama im je inspektor. Njima se u međuvremenu pridruži i fotograf. Sve troje se kriju u napuštenom selu, ne znajući da u automobilu postoji mikrofon koji vodi inspektora po tragu. Mladić uspeva da probije policijsku blokadu, brod je već u luci, ali njemu nedostaje snage za odlučan korak. Otkriva mikrofon i počinje svoju igru u kojoj svi gube.

ORLOVI RANO LETE

Deca iz sela pod Grmečom počinju da beže iz škole zbog terora koji zavodi učitelj zvani Paprika, jer mu je nos stalno bio crven od alkohola. Prvi koji beži je Jovanče, koji kasnije postaje harambaša. Za njim, u Prokin Gaj, dolaze Lazar Mačak, majstor za popravljanje svega i svačega, Đoko Potrk, pesnik brzih nogu, i Dugonogi Stric, najviši u družini, dečak sa slamnatim šeširom u koga se zaljubila devojčica Lunja, a koju on uporno ignoriše. Prateći Strica, u družinu dolazi i Nikolica s Prikolicom, odnosno sa njegovim psom Žućom. Nikolica ostavlja Žuću noću da čuva logor, staru napuštenu vodenicu.

PARLOG

Dok sin po svojoj profesiji i opredeljenju živi daleko od rodnog kraja, otac ostaje u selu i na svojoj zemlji. U jednom momentu, sin se ipak vraća u zavičaj i tada se postavlja pitanje od presudnog značaja. Ko će opstati na toj zemlji, koja jeste i ostaje, jedina sigurnost?

ZIMOVANJE U JAKOBSFELDU

Dva dečaka upućena su iz partizanskog odreda u selo da prezime. Jedan se usput razboli, a drugi odlazi u obližnje nemačko selo gde uspeva da se zaposli kao sluga. Noću, krišom neguje druga sakrivenog u obližnjoj močvari, da bi ga najzad sakrio u gazdinoj štali. Zimovanje traje sve dok ih ilegalna oslobodilačka organizacija ne otkrije i izvede iz sela.

SALAŠ U MALOM RITU

Radnja serije se dešava u izmišljenom banatskom selu Mali Rit za vreme tokom Drugog svetskog rata. Mali Rit je naizgled mirno banatsko selo, čiji stanovnici ne pružaju otpor nemačkoj okupaciji. Zapravo, partizani se uzdržavaju od napada na selo, koje koriste kao tajnu bazu, da ne bi privukli pažnju Nemaca. Ipak, idilu tokom okupacije, koju sa vremena na vreme kvari narednik Riđi, narušava događaj u susednom selu, kada su partizani zapalili žito namenjeno Nemačkoj. Manšaftovci sprovode taoce iz susednog sela kroz Mali Rit.

SEKS PARTIJSKI NEPRIJATELJ BR. 1

Dogodovštine mladog šnajderskog šegrta, koji ide iz jednog ratnog podviga u drugi kao junak, ali je svaka od tih akcija povezana sa nekom ljubavnom avanturom, jer je njegova ljubav prema ženama mnogo jača od ljubavi prema partiji. Njegova sudbina se nastavlja i nakon rata, pa zahvaljujući svom neumornom ljubavničkom entuzijazmu, on srećno prolazi i kroz mračni period rezolucije informbiroa.

STELA

Stela je dvadesetogodišnja devojka koja je nekoliko puta pokušala da pobegne iz zagrebačke Prihvatne stanice, ali su uspeli da je spreče, a kako bi se rešili nje i njenog agresivnog oca, socijalni radnici te ustanove odluče da je sklone iz Zagreba i da je pošalju u dom na ostrvu Cresu. Na putu socijalni radnik, njen pratilac mladi socijalni radnik Mato Erceg shvati da se iza agresivnog Stelinog ponašanja krije vrlo osetljiva ličnost, žrtva dalekih, i neraščišćenih porodičnih sukoba. Mato odluči pomoć lepoj Steli, te će preći granice pravila službe.

TROFEJ

Kada su socijalne razlike u jugoslovenskom društvu dostigle tačku koja se više nije mogla tolerisati, osnovane su komisije za ispitivanje porekla imovine. Za predsednika jedne takve komisije imenovan je stari borac, inače čuvar u lovištu za visoku divljač, u čemu ima i izvesne simbolike. Kroz rad ove komisije, prikazani su i neki autentični slučajevi koji su bili predmet interesovanja šire javnosti. Posao komisije je složen, odgovoran, vrlo često delikatan, protkan dramatikom i tragikom. Da li će čuvar lovišta „uloviti“ trofej?

TAJNA STAROG TAVANA

Dva dečaka radio-amatera, Miro iz Zagreba i Pepek iz Praga, provode letovanje na ostrvu Hvar u kući Mirine tetke. Na prašnjavom tavanu njene stare kuće pronalaze neobičan pištolj koji je napravio Mirin pradeda, koji je bio ludi pronalazač. Otkrivaju da je to zapravo antigravitacioni pištolj koji uklanja gravitaciju sa objekata i lansira ih u svemir. Dečaci podešavaju pištolj i počinju da šalju stvari u vazduh, izazivajući priličnu pometnju. Međunarodna špijunska organizacija pokušava da se domogne moćnog oružja. Dečaci se kidnapuju, a policija ništa ne može da preduzme.

ŠPADIJER JEDAN ŽIVOT

Tridesetogodišnji novinar bez zaposlenja prihvata svakakve privremene poslove. Njegova ćerka iz prvog braka je u bolnici. Na jednom konkursu sretne mladu ženu koja iza sebe ima jedan neuspeli brak, sadašnjeg muža u Iraku i živi sa desetogodišnjim sinom. Njih dvoje započinju zajednički život. Međutim, ćerkino zdravlje se pogoršava, a san o novinarskom poslu sve je dalji. On pristaje da radi sve, ali je sve više svestan da, zapravo, ne radi ništa. I mlada žena se suočava sa teškoćama – devojčica je i dalje teško bolesna, novinar obeshrabren, a njen drugi muž treba da se vrati iz Iraka…

PROFESIONALAC

Do juče univerzitetski profesor i pisac-boem, pripadnik beogradske inteligencije i vatreni protivnik Miloševićevog režima, Teja je danas direktor jedne velike izdavačke kuće. Jednog dana, u njegovu kancelariju, potpuno nepozvan ulazi neobičan stranac, sa velikim koferom u ruci. Taj čovek je Luka, do juče agent srpske službe bezbednosti, danas taksista. Tada počinje sučeljavanje ova dva čoveka koje je puno iznenadjenja čak i neverovatnih obrta. Što više upoznajemo Luku saznajemo da je njegova misija poslednjih deset godina bila svakodnevno uhodjenje Teje, pisanje izveštaja o njegovim postupcima, špijuniranje njegovih najintimnijih trenutaka. Malo po malo, iz prošlosti počinju da nadolaze poslednjih deset godina života ova dva čoveka tako suprotnih sudbina.

POSLEDNJI MOST

Poslednji most (u originalu Die lezte Brücke) je jugoslovensko-austrijski igrani film, snimljen 1954. godine u režiji Helmuta Kojtnera. Predstavljao je prvu važniju koprodukciju u istoriji jugoslovenske kinematografije i prvi partizanski film u kome se događaji u drugom svetskom ratu prikazuju iz strane perspektive. Takođe je predstavljao prvi veliki hit u karijeri Marije Šel. Sniman je na lokacijama u tadašnjoj Jugoslaviji, uključujući Mostar i njegov znameniti Stari most. Godine 1954. je prikazan i na Kanskom festivalu, gde je osvojio Međunarodnu nagradu i Nagradu OCIC.

PUT NA JUG

Tridesetogodišnjak se vraća iz Južne Amerike u rodno selo, na planinama Jugoslavije, da bi našao djevojku kojom će se oženiti. Odlučuje se za najmlađu kćer samohrane Židovke. Nju i još šest siromašnih djevojaka koje je namamio obećavši im bogatu udaju, zatvara u potpalublje broda koji plovi za Buenos Aires gdje ih namjerava zaposliti u javnim kućama.

OD ZLATA JABUKA

Hercegovačka porodica je prve godine posle rata odlučila da krene put Vojvodine u kolonizaciju. U pitomini vojvođanskog ambijenta ih čekaju nova iskušenja koja nisu nimalo laka.

DJEČAK JE IŠAO ZA SUNCEM

Sudbina dečaka koji je ostao bez majke, sa ocem pijancem o kome se hrabro brine, ispričana je bez lažne sentimentalnosti. Posle očeve smrti, prepušten samom sebi, lutajući stiče prijateljstva, upoznaje nepravdu, proživljava prvu ljubav…

DECA VOJVODE ŠMITA

Deca vojvode Šmita je jugoslovenski crno-beli film snimljen 1967. godine u režiji Vladimira Pavlovič, koji je napisao i scenario. Po žanru je drama, a radnja se događa u jednom sirotištu nekoliko godina nakon Drugog svetskog rata gde se ratna siročad, sada već adolescenti, suočavaju sa time da bi jedan od njih mogao biti dete ratnog zločinca.

ČOVEK I ZVER

Čovek i zver je zapadnonemačko-jugoslovenski crno-beli igrani film snimljen 1963. godine u režiji Edvina Zboneka. Radnja se događa 1944. godine za vreme Drugog svetskog rata kada nacističke vlasti, suočene sa nadiranjem Crvene armije na Istočnom frontu odlučuju likvidirati koncentracioni logor. Protagonisti su grupa logoraša koji pokušavaju spasiti svoje živote. Film je sniman na lokacijama u okolini Zagreba, Beograda i Kikinde, a premijerno je prikazan na Berlinskom festivalu.